Sama vrućica stanje je povišene tjelesne temperature iznad normalnih dnevnih vrijednosti. Tjelesna temperatura mijenja se tijekom dana. Najniže vrijednosti su prisutne rano ujutro, a najviše kasno poslijepodne. Gornje granice normalne tjelesne temperature mjerene pod pazuhom iznose do 37,2 °C, u ustima 37,5 i rektalno do 37,8 °C. Povišenje tjelesne temperature iznad tih vrijednosti smatra se vrućicom.
Vrućica je uobičajeni simptom bakterijskih i virusnih infekcija. Kod povišene tjelesne temperature bolesnik često može osjetiti i pojačano znojenje, umor, malaksalost, bolove u mišićima i glavobolju.
Vrućica može biti akutna i kronična, koja se rijetko javlja. Najčešći uzrok akutne vrućice, tj. one koja traje do četiri dana, zarazna je bolest. Uglavnom su to infekcije gornjeg i donjeg dišnog sustava, infekcije probavnog sustava, infekcije mokraćnog i spolnog sustava i infekcije kože. Ako bolesnik dolazi s vrućicom čiji uzrok nije zarazna bolest, vrućica postaje kronična i ponavljajuća. Najčešći uzrok vrućice u takvih bolesnika su maligna oboljenja i neke upalne bolesti.
Za pojavu vrućice u odraslih najvažniji su čimbenici rizika. Čimbenici rizika s obzirom na samog bolesnika njegovo su opće zdravstveno stanje, dob i zanimanje kojim se bavi. Vanjski čimbenici rizika koji utječu na pojavnost vrućice su kontakti sa zaraženim osobama, epidemije, pandemije, razni prijenosnici bolesti (krpelji, komarci itd.), prijenos preko hrane i vode te zemljopisni položaj.
Što je bolesniku činiti ako osjeti vrućicu? Prvo što treba napraviti je izmjeriti tjelesnu temperaturu. Bolesnici kod kuće najčešće mjere temperaturu pod pazuhom. Mjerenje treba trajati do deset minuta. Ostali načini mjerenja su pod jezikom i ono treba trajati do pet minuta, dok mjerenje temperature rektalno traje između dvije i tri minute. Danas su dosta u upotrebi digitalni toplomjeri s pomoću kojih se temperatura mjeri na čelu. Kod takvog mjerenja tjelesne temperature postoji dosta odstupanja te se bolesniku preporučuje da upotpuni mjerenje i drugim načinima (npr. pod pazuhom).
Kada se pojavi vrućica, bolesnik treba uzimati dovoljne količine tekućine (topli napitci i čajevi), preporuča se tuširanje ne prehladnom vodom (do 36 °C, pri čemu se temperatura vode za tuširanje može postepeno snižavati), kao i stavljanje hladnih obloga, poglavito na čelo.
Lijekove koji se preporučuju za snižavanje povišene tjelesne temperature nazivamo antipireticima. Najčešće su to paracetamol i nesteroidni antireumatici, kao na primjer ibuprofen. U slučaju vrućice izazvane bakterijskom infekcijom koriste se antibiotici.
Bolesnik se treba javiti liječniku ako ne može skinuti temperaturu više od tri dana te ako je temperatura iznad 39 °C i vrlo se brzo vraća, unatoč primjeni antipiretika. Također se treba javiti liječniku ako su prisutni dodatni simptomi kao što su otežano disanje, učestali proljevi i halucinacije. Rizične skupine bolesnika kao što su kronični respiratorni, kardiološki i neurološki bolesnici i dijabetičari moraju se ODMAH javiti liječniku. Takvim se pacijentima brzo radi dijagnostička obrada, koja uključuje povijest bolesti, epidemiološku anamnezu, fizikalni pregled i dodatnu obradu koja uključuje laboratorijsku analizu krvi, briseve ždrijela i radiološke pretrage. Teži slučajevi bolesnika s vrućicom trebaju biti hospitalizirani.
Sama prognoza liječenja vrućice je dobra. Velika većina vrućica uz adekvatno liječenje prođe kroz nekoliko dana bez nekih težih posljedica.
Brufen® Effect široko je dostupan u Bosni i Hercegovini u prilagodljivim formulacijama i veličinama doziranja. Obratite se svom ljekaru ili farmaceutu ako niste sigurni u ispravno doziranje i obavezno proučite priloženu uputu o lijeku prije početka uzimanja bilo kakvih lijekova.
Brufen® Effect (ibuprofen) koristi se za kratkotrajno simptomatsko ublažavanje blage do umjerene boli poput glavobolje, uključujući migrenu, zubobolju, bol u mišićima, ozljeda mekih tkiva kod iščašenja i uganuća, menstrualnu bol (dismenoreju) te simptome obične prehlade uključujući i povišenu temperaturu.